Povezanost fine motorike i razvoja govora

Povezanost fine motorike i razvoja govora

 

Fina motorika je skup pokreta kostiju, zglobova i mišića šake i prstiju koji su koordinisani i cilj im je izvođenje malih, precizinih (finih) pokreta. Fina motorika i koordinacija oko-ruka su međusobno povezane i zavise jedna od druge. Uvek pri stimulaciji fine motorike stimulišemo i razvoj koordinacije oko-ruka, i obratno. Sama fina motorika je potrebna za obavljanje različitih aktvnosti od najranijeg uzrasta, odnosno od rođenja deteta. Dete kada se rodi kada mu pritisnemo našim prstom dlan, ono će refleksno skupiti šaku i stisnuti naš prst. Kako dete raste, refleks nestaje i dete voljno može otvoriti i zatvoriti šaku.

Rano detinjstvo donosi period neverovatnog rasta, razvoja i učenja. Postizanje određenih razvojnih faza u motornom razvoju za novorođenče je od velike važnosti za celokupan razvoj (Adolph & Joh, 2007; Leonard & Hill, 2014 prema Houwen at all, 2016). Sam motorni razvoj se može shvatiti kao baza za dalje, kao osnova koja je potrebna kako bi dete moglo da uči o svom okruženju.

Ideja da postoji veza imeđu razvoja motorike i razvoja kognicije, a samim tim i razvoja motorike i razvoja govora, potvrđena je kontekstom da svako od nas u periodu ranog razvoja uči motoričkim istraživanjem i na taj način upoznaje svet oko sebe. (Barsalou, 1999; Gibbs, 2005; Oudgenoeg-Paz, Volman, & Leseman, 2012; Smith & Gasser, 2005 prema Houwen at all, 2016). Za ove tvrdnje postoje i neurološki dokazi koji govore da je da su polja koja su zadužena za govor u mozgu aktivna istovremeno kada se izvrđavaju određeni motorički zadaci (Nishitani, Schurmann, Amunts, & Hari, 2005), kao da su polja u mozgu zadužena za motoriku i motorno planiranje aktivna tokom zadataka gde je aktivan govor (Willems & Hagoort, 2007).

Istraživanje koje je sprovedeno u 2007. godine pokazalo je da su deca koja imaju problem sa razvojem govora i jezika na bateriji testova za procenu pokreta pokazala lošije rezulate i da 51% njih je na granici ili da ima i neki motorički problem. Zaključak do koga su došli istraživači nakon sprovedene studije jeste da je deci koja imaju govorno-jezičke probleme potrebno uključiti u tretman i elemente razvoja motoričkih veština.

Takođe, sprovedeno je još jedno istraživanje u 2007. godine koje je istraživalo povezanost autističnog spektra, razvoja govora i razvoja motorike gde su istraživači došli do zaključka da deca koja su u autističnom spektru mogu imati probleme sa motorikom na ranom uzrastu koji se kasnije uz rad mogu prevazići. Istraživači navode i istraživanja koja su sprovedena 1999. i 1996. godine gde su putem video zapisa koji su napravljeni kod kuće pronašli da deca mlađa deca i deca mlađa od 3 godine koja imaju autizam pokazuju zaostanje u motoričkom razvoju.

Ove navode potvrđuje različita istraživanja koja kažu da deca koja imaju govorno-jezičke probleme, ako i koja su dijagnostikovana da imaju autizam ili prevazivni poremćaj pokazuju problem u motornom funkcionisanju (Diamond, 2000; Webster at all, 2005; Kima at all, 2016).

 

Nakon svega pročitanog može se zaključiti da ukoliko dete nema dovoljno razvijenu motoriku da će imati i veće potreškoće kada je u pitanju stimulacija razvoja govora i jezika, prema tome pored vežbi i igara koje utiču na razvoj govora trebalo bi i u tretman, ali svakodnevni život deteta uključiti što više aktivnosti koje razvijaju motoriku i to ne samo finu motoriku (nizanje prezli, seckanje makazama, lepnje kolaž papira, igranje sa sitnim delovima, ubacivanje novčića u kasicu, provlačenje pertli,…) , već i grubu motoriku i motoričko planiranje (poput provlačenja kroz različite prepreke, spuštanje niz tobogan, skakanje, trčanje, prevazilaženje prepreka, zajednička vožnja automobilčića,…).

 

Preneseno s Pitajte deketologa



Najčešće roditeljske greške: Zbog čega deca ne uspevaju da stvore pozitivnu sliku o sebi

Najčešće roditeljske greške: Zbog čega deca ne uspevaju da stvore pozitivnu sliku o sebi

Tek kada shvatimo gde grešimo, moći ćemo da promenimo način vaspitanja i pomognemo detetu da stvori pozitivnu sliku o sebi i stekn...


NOVI SAD: Kako komunikacijom oblikovati snažan mozak kod deteta

NOVI SAD: Kako komunikacijom oblikovati snažan mozak kod deteta

Pozivamo vas na edukaciju: Kako komunikacijom oblikovati snažan mozak kod deteta Edukacija kod Irene Orlović mi je donela nove i ko...


Kanadski psiholog: jedno pravilo kojeg sam se pridržavao dok su mi deca bila mala

Kanadski psiholog: jedno pravilo kojeg sam se pridržavao dok su mi deca bila mala

Kada roditelj razmišlja, „Ja toliko volim svoje dete da mu neću dati da se muči i radiću sve umesto njega“, takav roditelj ...


BEOGRAD: Kako komunikacijom oblikovati snažan mozak kod deteta

BEOGRAD: Kako komunikacijom oblikovati snažan mozak kod deteta

Pozivamo vas na edukaciju: Kako komunikacijom oblikovati snažan mozak kod deteta Edukacija kod Irene Orlović mi je donela nove...


Novi Sad: Disciplina bez drame - celodnevni seminar Irene Orlović

Novi Sad: Disciplina bez drame - celodnevni seminar Irene Orlović

"Edukacija kod Irene Orlović mi je donela nove i korisne uvide u funkcionisanje dečjeg mozga i način komunikacije sa decom. Koristeći ...


Važne osobine vaspitača

Važne osobine vaspitača

Zaposleni roditelji moraju da naprave izbor ko će brinuti o njihovoj deci dok su na poslu. Bez obzira da li se odluče za vrtić ili za dadilju, neko...